Prilagodba prehrane ključna kod intolerancije na laktozu

Na tribini o intoleranciji na laktozu sudjelovali stručnjaci s područja gastroenterologije, pedijatrije i nutricionizma – Mlijeko i mliječni proizvodi bez laktoze izvor su visokovrijednih hranjivih tvari potrebnih za pravilno funkcioniranje organizma

Zagreb, 18. travnja 2014. – Na tribini „Intolerancija na laktozu“ održanoj u Novinarskom domu brojni posjetitelji imali su priliku od vrhunskih stručnjaka s područja gastroenterologije, pedijatrije i nutricionizma dobiti odgovore na pitanja i nedoumice vezane uz ovaj zdravstveni poremećaj s kojim se susreće pet posto europske i hrvatske populacije.

Na tribini su govorili prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog te predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije i voditeljica dijagnostike u Poliklinici za dječje bolesti Helena, dipl. ing. Mirja Jošić, nutricionistica iz Vitaminoteke, Inga Kesner Koren, direktorica razvoja proizvoda i regulatornih poslova Dukata, te Svjetlana Vidović, osoba intolerantna na laktozu.

Na samom početku naglašeno je kako intolerancija na laktozu nije bolest nego zdravstveni poremećaj, tj. problem probavnog sustava. Riječ je o smanjenoj sposobnosti probavljanja laktoze, odnosno mliječnog šećera, koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nastaje kad organizam ne proizvodi dovoljno ili pak uopće probavni enzim laktazu, koji razgrađuje laktozu na jednostavnije šećere uslijed čega laktoza dolazi u debelo crijevo nerazgrađena. To može dovesti do karakterističnih simptoma nadutosti, grčeva, plinova i bolova u trbuhu koji se najčešće javljaju 30 minuta do dva sata nakon konzumiranja namirnica koje sadrže laktozu.

Međutim, iako se radi o zdravstvenom poremećaju koji se pravilnom prehranom može staviti pod kontrolu, intolerancija na laktozu može znatno utjecati na kvalitetu života. Prije svega, na kvalitetu života mogu utjecati neugodni simptomi koji se javljaju nakon konzumacije hrane bogate laktozom, ali i izbjegavanje tih namirnica u strahu od pojave simptoma čime se organizam lišava prijeko potrebnih hranjivih tvari iz mlijeka potrebnih za pravilno  funkcioniranje.

Predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Željko Krznarić u svom je izlaganju govorio i o dijagnosticiranju intolerancije na laktozu: „Samodijagnoza se ne preporuča jer čak svaka treća osoba koja smatra da ima intoleranciju laktoze, zapravo je nema. Stoga je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako bi se utvrdila intolerancija na laktozu“.

Prof. Krznarić također ističe da, u slučaju kad osoba sumnja da postoji problem intolerancije na laktozu, liječnik može preporučiti privremeno izbjegavanje unosa mlijeka i određenih mliječnih proizvoda kroz kraće vremensko razdoblje. Ukoliko se u tom razdoblju simptomi povuku, u većini slučajeva nije potrebno raditi daljnje pretrage, već je potrebno prilagoditi prehranu problemu intolerancije na laktozu, u kojoj će i dalje biti zastupljeni mlijeko i mliječni proizvodi, ali bez laktoze.

Upravo je mijenjanje, tj. prilagodba prehrambenih navika kod osoba kod kojih se dijagnosticira intolerancija na laktozu rješenje ovog zdravstvenog stanja, smatra nutricionistica Mirja Jošić: ''Osiguravanje dovoljne količine hranjivih tvari poput kalcija, bjelančevina i vitamina od ključnog je značaja za osobe koje ne podnose laktozu zbog smanjenog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim na tržištu dostupnih mliječnih proizvoda bez laktoze i pojedine druge namirnice poput ribe te određenog voća i povrća predstavljaju kvalitetan izvor navedenih nutritijenata potrebnih za uredno funkcioniranje organizma.''

Naglašeno je i kako unos kalcija doprinosi održavanju normalnih kostiju te da je kalcij zajedno s vitaminom D potreban za normalan rast kostiju kod djece. Jošić je također naglasila kako je važna upravo rana prevencija dostatnim unosom kalcija iz mlijeka budući da se osteoporoza, poremećaj gubitka koštane mase, prevenira u mlađoj, a ispoljava u kasnijoj životnoj dobi.

Inga Kesner Koren, direktorica razvoja proizvoda i regulatornih poslova Dukata, istaknula je kako je Dukat uz već poznato trajno mlijeko Lagano jutro, na tržište lansirao i jogurt Lagano jutro bez laktoze. Ovaj je proizvod lako probavljjiv i izvor je visokovrijednog kalcija, kao i standardni jogurti, koji ukupno predstavljaju nezamjenjiv izvor tog minerala potrebnog za održavanje normalnih kostiju“.

Pedijatrica prim. Alemka Jaklin Kekez na tribini je upozorila na pogrešno poistovjećivanje intolerancije na laktozu s alergijom na mlijeko koja se očituje kao reakcija imunološkog sustava na bjelančevine koje doživljava kao neprijatelje. Alergija se najčešće pojavljuje u prvoj godini života i pogađa od dva do sedam posto dojenčadi. Naglasila je kako je intolerancija laktoze u dječjoj dobi češće sekundarna (stečena) te su u većini slučajeva potrebne samo prolazne mjere smanjenja unosa laktoze dok se ne riješi poremećaj koji je doveo do oštećenja crijevnih resica i nedostatka enzima laktaze.